Erasmus+

Program Erasmus+ namijenjen je usvajanju vještina i povećavanju zapošljivosti, modernizaciji obrazovanja, učenja i rada mladih. Budžet ovog sedmogodišnjeg programa iznosi 14,7 milijardi eura što je povećanje od 40% u odnosu na prijašnje programe. Erasmus+ obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus+ zamijenit će sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Program po prvi put uvodi i podršku području sporta.

Najčešća pitanja i odgovore vezane uz Erasmus+ u Hrvatskoj možete naći u Agenciji za mobilnost i programe EU.

Erasmus+ studijski boravak

Pojam studentske razmjene podrazumijeva ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra, akademske godine) na stranom sveučilištu odnosno odrađivanja stručne prakse na inozemnoj ustavnovi/instituciji/poduzeću. Osim što pridonosi akademskom i osobnom razvoju pojedinog studenta, studentska razmjena smatra se jednim od čimbenika koji pridonosi kvaliteti obrazovnog sustava i izgradnji Europe temeljene na znanju. Studentska razmjena na Sveučilištu u Zagrebu odvija se kroz niz programa: Erasmus, Bilateralna razmjena temeljem međusveučilišnih sporazuma, CEEPUS, Bilateralna razmjena temeljem međufakultetskih sporazuma, Stipendije temeljem bilateralne suradnje Republike Hrvatske u području visokoškolskog obrazovanja.

VRSTE RAZMJENA

1. 1. Razmjena studenata u svrhu Erasmus+ studijskog boravka – kratki boravak (5-30 dana) i dulji boravak (2-12 mjeseci) – uključuje i izradu završnog rada (ne uključuje samostalno istraživanje koje nije sastavni dio studija). Uskoro: Erasmus+ kratka mobilnost za doktorske studente.
2. Erasmus+ stručna praksa za studente – SMP (2-12 mjeseci) – ako je dio nastavnog programa. Ako nije dio nastavnog programa matični fakultet mora posebno odobriti praksu.
3. Kombinacija Erasmus+ studijskog boravka i stručne prakse (2-12 mjeseci po aktivnosti) – uz uvjet da se stručna praksa obavlja pod nadzorom iste visokoškolske ustanove na kojoj će student ostvariti studijski boravak, te da se dvije aktivnosti ostvare jedna za drugom bez prekida.
4. Međunarodne ljetne škole – studentima se također nudi opcija kratkotrajne međunarodne razmjene kroz ljetne škole u organizaciji inozemnih institucija. Više informacija i ponuda ljetnih škola može se pronaći ovdje.

PRIZNAVANJE RAZDOBLJA MOBILNOSTI

U ožujku 2010. godine na snagu je stupio Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti (prestao važiti 20. travnja 2017.). Novi Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti stupio je na snagu 20. travnja 2017. Pravilnikom o međunarodnoj mobilnosti između ostalog uređuju se osnovna načela mobilnosti dolaznih i odlaznih studenata na Sveučilištu u Zagrebu, prava i obveze studenata, uloga ECTS koordinatora na Sveučilištu i njegovim sastavnicama, kao i druga pitanja vezana za provedbu programa mobilnosti.

Priznavanje studijskog boravka, odnosno odslušanih kolegija i položenih ispita moguće je temeljem Ugovora o učenju (Learning Agreement). Ugovor o učenju na nematičnoj visokoobrazovnoj ustanovi dokument je kojim se određuje program studiranja za pojedinoga studenta, a potpisuje ga student, matični fakultet/akademija i sveučilište domaćin. Tim se ugovorom osigurava da će matična ustanova studentu u razmjeni priznati program koji je pohađao na ustanovi domaćinu.

Ugovor se može mijenjati uz suglasnost svih potpisnika, najkasnije 30 dana od dolaska na strano sveučilište.

Priznavanje stručne prakse definira se Ugovorom o provedbi stručne prakse (Training Agreement and Quality commitment) u kojem je jasno naveden program stručne prakse na ustanovi domaćinu. Kad stručna praksa nije sastavni dio studijskog programa matične institucije, matična institucija će podatke o obavljenoj stručnoj praksi unijeti u Dopunsku ispravu o studiju.

Na matičnome fakultetu/akademiji obrazac Learning agreement/Training agreement potpisuje ECTS koordinator i/ili prodekan za nastavu. Stoga student prije odlaska na studentsku razmjenu mora u dogovoru s ECTS-koordinatorom na matičnome fakultetu/akademiji izabrati kolegije odnosno definirati program stručne prakse na prihvatnoj instituciji.

ECTS KOORDINATORI

Svaka je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu iz redova nastavnika imenovala jednoga ECTS koordinatora. Rad ECTS koordinatora sastavnica Sveučilišta usklađuje prof. dr. sc. Zdenko Kovač, ECTS koordinator Sveučilišta u Zagrebu. Zadaće koordinatora za ECTS jesu: koordinacija izrade informacijskih paketa, koordinacija akademske suradnje sa stranim partnerima, osiguravanje pravilne primjene sustava ECTS-a, posredovanje između studenata i nastavnoga osoblja vezano uz razmjenu te savjetovanje studenata pri izboru studijskih programa na stranim sveučilištima, savjetovanje i priprema dokumenata za strane studente na Sveučilištu u Zagrebu, savjetovanje studenata pri odabiru stručne prakse.

Stoga se studenti koji žele ići na studentsku razmjenu mogu obratiti koordinatorima za ECTS s pitanjima vezanima uz odabir programa studija na stranome sveučilištu, odnosno odabira ustanove na kojoj bi mogli odraditi stručnu praksu, te uz njihovu pomoć ispuniti Learning agreement/Training agreement.

Popis ECTS-koordinatora

VIZA I SMJEŠTAJ

Studenti su dužni izvaditi vizu u veleposlanstvu zemlje u koju odlaze, odnosno regulirati svoj boravak u stranoj zemlji sukladno nacionalnom zakonodavstvu zemlje domaćina. Studenti su samostalno odgovorni za vizu i reguliranje boravka u stranoj zemlji!

Sva pitanja oko boravka kao i postupak izdavanja viza dio su unutarnjeg zakonodavstva pojedine države te upućujemo studente da se za sva pitanja obrate veleposlanstvima država u kojima namjeravaju regulirati svoj boravak.

Popis diplomatskih misija i konzularnih ureda u Republici Hrvatskoj dostupan je na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Studenti su dužni sklopiti policu zdravstvenog osiguranja za cijelo razdoblje mobilnosti. Student može zaključiti odgovarajuću policu zdravstvenog osiguranja po vlastitom izboru.

Studenti koji odlaze u zemlje članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili Švicarske, a ostvaruju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (European Health Insurance Card) mogu, kod ugovornih liječnika, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koristiti neodgodive zdravstvene usluge potrebne iz medicinskih razloga, uzimajući u obzir prirodu zdravstvenih usluga i očekivanu duljinu boravka. Međutim, osiguranje koje pokriva Europska kartica zdravstvenog osiguranja možda nije dovoljno, posebno u slučaju repatrijacije i određene liječničke intervencije. U tom slučaju može biti korisno dodatno privatno osiguranje.

Studenti koji odlaze u ostale zemlje koje nisu pokrivene Europskom karticom zdravstvenog osiguranja obavezni su sklopiti policu zdravstvenog osiguranja.

Na stranicama stranih sveučilišta i u uredima za međunarodnu suradnju stranih sveučilišta studenti se mogu informirati postoji li na stranome sveučilištu osiguranje za studente na razmjeni. U slučaju da takva mogućnost ne postoji ili da je nepovoljna, studenti mogu sklopiti osiguranje u nekome od osiguravajućih društava u Hrvatskoj.

Student je dužan pravovremeno se informirati o uvjetima zdravstvenog osiguranja u stranoj zemlji kod nadležnih institucija.

FINANCIRANJE

Studenti na razmjeni u pravilu dobivaju financijsku potporu za troškove života. Iznos potpore ovisi o programu mobilnosti, a definirani su natječajem. Studenti u pravilu samostalno snose troškove putovanja, osim ako u natječaju nije drugačije navedeno (primjerice razmjene izvan europskog kontinenta). Studenti na razmjenu mogu otići i bez financijske potpore (tzv. zero-grant studenti).

UGOVOR O STUDIJSKOM BORAVKU/STRUČNOJ PRAKSI

Studenti koji odlaze na razmjenu sa Sveučilištem sklapaju Ugovor o studijskom boravku/stručnoj praksi. Tim Ugovorm definiraju se prava i obveze, kao i iznos financijske potpore (ako su stipendisti Sveučilišta u Zagrebu).

POTPORA ZA PUTNE TROŠKOVE

Putna udaljenost izračunava se na temelju kalkulatorom određene zračne udaljenosti između polazišta i destinacije u jednom smjeru, a doprinos trošku se odnosi na dvosmjerno putovanje:

http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_en.htm

Pri putovanjima kraćima od 500km, sudionik u pravilu treba putovati „zelenim“ sredstvima prijevoza.

Na ovoj poveznici https://erasmusgeneration.org/travel-green dostupno je više informacija o mogućnostima povezivanja popularnih Erasmus+ odredišta korištenjem „zelenog načina“ putovanja.