Međunarodna suradnja i mobilnost

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Zagreb je dom Hrvatskom parlamentu, vladi i predsjedniku. Njegova povoljna lokacija na raskrižju Panonske nizine, Alpa i Dinarida omogućila mu je da postane središte masovnih međunarodnih komunikacija. Šire područje grada okuplja preko milijun stanovnika. Zagreb kakav danas poznajemo, s povijesnim središtem, nastao je tijekom srednjeg vijeka na dva brda: Gradec (Gornji grad) i Kaptol (Egzarhat). Godine 1094. mađarski kralj Ladislav osnovao je Kaptolsku biskupiju putujući prema Jadranskom moru, što označava prvi pisani zapis o Zagrebu.

Prema podacima iz 2021. godine, Zagreb ima 767.131 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, ekonomsko i administrativno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući svojoj ulozi glavnog prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom te znanstvenim i istraživačkim institucijama, Zagreb je najrazvijeniji ekonomski grad u Hrvatskoj.

Priroda u Zagrebu

Ulice Zagreba otkrivaju različite identitete grada. Povijesni centar smješten je među vijugavim brdskim ulicama koje se stapaju s okolnim zelenilom. Noviji dijelovi grada su prostraniji sa širokim avenijama koje odgovaraju ravnim područjima uz rijeku Savu.

Parkovi u Zagrebu su brojni, šarmantni i očaravajući. Oni se mijenjaju s godišnjim dobima – dočekuju vas mirisima cvijeća u proljeće, nude sklonište od ljetne vrućine, okružuju vas zemljanim bojama u jesen i prekriveni su mrazom i snijegom zimi. Svaki od njih nudi nešto posebno: umjetničku izložbu, bogat i egzotičan svijet životinja ili biljaka, klasičnu arhitekturu ili šarmantno jezero. Ljepota njihovih parkova ostavit će vas bez daha. Neki od njih uključuju Botanički vrt, Bundek, Medvednicu, Mirogoj, Park Bele IV, Park Grič i Maksimir, Ribnjak i Zrinjevac.

Zagreb i njegova okolica nude raznolike sportske i ostale rekreativne aktivnosti koje odgovaraju svim ukusima. Ako volite provoditi vrijeme u prirodi, možete planinariti Medvednicom, planinom koja se pruža iznad grada. To je omiljeno izletište za stanovnike grada ne samo zbog svoje zaštićene prirode, već i zbog desetak udobnih restorana smještenih na njezinim padinama koji poslužuju ukusnu i povoljnu domaću hranu. Medvednica i njen vrh Sljeme su jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Zagreba i popularno vikend izletište. Da biste stigli na vrh zagrebačke planine, možete ići cestom, pješice – planinarenjem ili žičarom. Medvednica je podjednako popularna zimi kad postaje najveći ski-centar u Hrvatskoj.

Osim što ima planinu u blizini, Zagreb se također može pohvaliti svojim “Zagrebačkim morem”, Sportsko-rekreativnim centrom Jarun koji se sastoji od nekoliko jezera i veslačke staze. Također, Zagreb nudi različite unutarnje sportske aktivnosti kao što su sportski centri “Mladost”, “SRC Šalata”, “Dom Športova” itd.

Noćni život

Noćni život u Zagrebu je živahan ali i siguran jer Zagreb ima reputaciju jednog od najsigurnijih europskih glavnih gradova, a Eurostatovi podaci svrstavaju Hrvatsku među najsigurnije zemlje Europske unije. Zagreb nudi širok izbor barova, restorana, kafića, pubova i noćnih klubova prikladnih za sve ukuse.

Kultura i zabava

Zagreb je kulturno središte Hrvatske, a Hrvatska kultura ima svoj vlastiti prepoznatljivi okus koji proizlazi iz bogate povijesti i geografskih uvjeta. Zemlju su oblikovali utjecaji različitih kultura, što je očito iz spomenika i povijesnih ostataka. S više muzeja po kvadratnom metru nego bilo koji drugi grad na svijetu, Zagreb često nosi naziv “grad muzeja”. Grad se ponosi s 15 kazališta, desecima koncertnih dvorana i brojnim kinima. Zagreb je i europsko središte za modernu i alternativnu kulturu. Dobro poznati glazbeni Zagrebački bijenale, Eurokaz Festival novog kazališta, Tjedan suvremenog plesa i izvedbenih umjetnosti umjetnika iz Zagreba i Zagrebački filmski festival su važni dijelovi europske kulturne scene. Zagreb se ponosi svojim brojnim galerijama i muzejima gdje možete pronaći ili čak kupiti različite umjetničke radove.

Dolazak u Zagreb

Avionom
https://www.zagreb-airport.hr/

Ako dolazite avionom sletjet ćete na Međunarodnu zračnu luku Zagreb (Zračna luka Zagreb). Iz zračne luke imate nekoliko opcija kako stići do centra grada:

• Aerodromski prijevoz: Potražite uslugu prijevoza Pleso Prijevoz, koja prometuje između zračne luke i autobusnog kolodvora u centru grada. To je praktična i ekonomska opcija. Poveznica: https://plesoprijevoz.hr/en/zagreb-croatia/
• Taxi: Taksiji su dostupni na aerodromu (Cammeo Taxi, Taxi 1717,…).
• Aplikacije za dijeljenje vožnje: Aplikacije poput Ubera ili Bolta također su dostupne u Zagrebu.
• Javni prijevoz

Tramvaji: Tramvaji su uobičajen i učinkovit način kretanja Zagrebom. Gradski tramvajski sustav je opsežan i pokriva većinu atraktivnih područja grada.

Autobusi: Autobusi dopunjuju tramvajsku mrežu i dosežu područja koja nisu obuhvaćena tramvajima.

Operator javnog prijevoza u Zagrebu: https://www.zet.hr/

Karte: Kupite pojedinačne ili višekratne karte na kioscima, kioscima ili automatima za prodaju karata. Ne zaboravite validirati kartu prilikom ulaska. Možete kupiti kartu putem mobilne aplikacije i skenirati barkod prilikom ulaska u tramvaj ili autobus: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.zetmobile&pcampaignid=web_share

Autobusima:
https://www.akz.hr/

Vlakom:
https://www.hzpp.hr/

Automobilom:
Više informacija o situaciji na autocestama i kartama možete pronaći na https://www.hak.hr/.

Ako vam je potrebna pomoć na cesti ili u slučaju nesreće, nazovite na +385/1987 HAK – Hrvatski autoklub, koji radi 24 sata dnevno. Za informacije o cestama i savjete nazovite +385/62 777 777.

Javni prijevoz

Javni prijevoz u Zagrebu naziva se ZET, što je skraćenica za Zagrebački električni tramvaj. ZET se sastoji od 19 tramvajskih linija i 117 autobusnih ruta i pruža uslugu 24 sata dnevno. Tramvaji se uglavnom koriste za kratka putovanja unutar metropolitanskog područja, dok se predgrađa i prigradska naselja lako mogu dosegnuti autobusom.

Tramvaji operiraju tijekom cijelog dana (svakih nekoliko minuta) i noći (svakih sat vremena). Karte za tramvaj mogu se kupiti u vozilu (0,80 EUR – vrijedi pola sata, 1,33 EUR – vrijedi sat vremena), na kioscima (0,53 EUR – pola sata, 0,93 EUR – sat vremena) ili putem interneta (https://play.google.com/store/apps/details?id=com.zetmobile&hl=en_US)

Dnevne karte dostupne su po cijeni od 3,98 EUR. Mjesečne ili godišnje karte također se mogu kupiti po sniženoj cijeni u uredima ZET-a (Zagrebački električni tramvaj) (www.zet.hr)

Zagreb ima međunarodnu zračnu luku s mnogim letovima, a komunikacija je vrlo dobra. Što se tiče grada, možete se kretati pješice ili biciklom za kratke udaljenosti, ili koristiti tramvaj, autobus ili uspinjaču (koja povezuje donji i gornji dio grada).

Studenti, lokalno stanovništvo i turisti mogu iznajmiti bicikl na jednoj od 20 likacija u Zagrebu. Jedna od lokacija je i na kampusu Bornogaj. Registracija je brza, korisnici se mog registrirati ispunjavanjem obrasca na (https://www.nextbike.hr/en/zagreb/ ) ili preko mobilne aplikacije. Postoji i opcija direktne registracije na bilo kojojem Nextbike terminalu.

Najveće sveučilište u Hrvatskoj je Sveučilište u Zagrebu s više od 75.000 upisanih studenata – što ga čini najvećim sveučilištem u regiji jugoistočne Europe. Osnovano 1669. godine, Sveučilište u Zagrebu je i najstarije sveučilište u regiji. Sveučilište se nalazi među prvih 500 na različitim rang-listama: THE, ARWU, CWUR. Sveučilište nudi sveobuhvatne studijske programe, a studenti mogu steći titule prvostupnika, magistra i doktora znanosti u sljedećim područjima: umjetnost, biomedicina, biotehnologija, inženjering, humanističke znanosti, društvene znanosti i prirodne znanosti. Zapošljava više od 7.500 djelatnika i broji više od 77.000 studenata. Sastoji se od 34 sastavnica (30 fakulteta, 3 akademije i Centar za hrvatske studije). Međunarodna mobilnost studenata temelji se na razmjeni preko programa Erasmus+, CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) i bilateralne suradnje (na temelju sporazuma potpisanih između Hrvatske i drugih zemalja).

Studiranje u Hrvatskoj kao državljanin Europske unije

Redoviti studenti iz država članica EU imaju pravo pristupiti istom obrazovanju kao i studenti Republike Hrvatske, što znači da imaju pravo platiti istu školarinu kao i hrvatski studenti. Redoviti studenti EU također imaju pravo na subvencioniranu prehranu kao i studenti iz Hrvatske. Važno je napomenuti da državljani EU imaju pravo živjeti i raditi u bilo kojoj članici, uključujući i Hrvatsku. Zbog toga, ne moraju se prijavljivati za boravišnu dozvolu na temelju studija. Umjesto toga, mogu se prijaviti na temelju svojeg statusa kao državljanina EU, što je mnogo jednostavniji proces i dolazi s više povlastica.

Studiranje u Hrvatskoj kao državljanin izvan Europske unije

Državljani izvan EU mogu se upisati na sveučilište u Hrvatskoj te moraju plaćati školarinu koju određuje odgovarajuća institucija. Da bi se osoba kvalificirala za studentski boravak, mora biti upisana u srednju školu, sveučilište ili sudjelovati u programu stažiranja. Studenti mogu studirati u Hrvatskoj kao dio programa razmjene studenata. Ako planirate upisati se u ovakav tip programa, morate se prijaviti za boravišnu dozvolu pod kategorijom “u druge svrhe”.

Bolonja proces u Hrvatskoj

Bolonjski proces ima za cilj usklađivanje nacionalnih sustava visokog obrazovanja u Europi kako bi se stvorio Europski prostor visokog obrazovanja. Ovaj proces doveo je do veće kompatibilnosti i usporedivosti sustava visokog obrazovanja u Europi, što je olakšalo mobilnost studenta i privlačenje studenata i znanstvenika iz drugih zemalja institucijama. Hrvatski sustav visokog obrazovanja u potpunosti je usklađen s načelima Bolonjskog procesa – svi programi strukturirani su prema tri ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski), a Europski sustav prijenosa i akumulacije bodova (ECTS) koristi se za izražavanje opterećenja studenta. Uobičajeno je da 1 ECTS bod odgovara otprilike 30 sati studentskog rada. Bodovi se dodjeljuju kada je godina završena i svi potrebni ispiti su uspješno položeni. 60 ECTS bodova predstavljaju opterećenje jedne godine studija, a 30 ECTS bodova predstavljaju opterećenje jednog semestra.

Hrvatski nacionalni sustav ocjenjivanja sastoji se od pet ocjena s numeričkim ekvivalentima, od najviše do najniže ocjene kako slijedi:

• Izvrstan (izvrstan) – 5
• Vrlo dobar (vrlo dobar) – 4
• Dobar (dobar) – 3
• Dovoljan (dovoljan) – 2 Napomena: minimalna prolazna ocjena
• Nedovoljan (nedovoljan) – 1 Napomena: zahtijeva ponovno polaganje ispita/ponovno predavanje rada

Možda dodati interaktivnu karta sa sadržajima kao što su SC, menze, studentski domovi, možda glavne znamenitosti, itd.

Troškovi života u Zagrebu

Zagreb ima prosječne životne troškove te troškovi međunarodnog studenta u Zagrebu mogu iznositi oko 500-600 eura mjesečno. Ovaj proračun može rasti ovisno o načinu života. Kada ste student u Zagrebu, mnoge stvari su jeftinije zbog povlastica za studente. Redoviti studenti plaćaju manje za prijevoz, ulaznice za filmove i koncerte. Ako idete u studentske menze, možete dobiti odličnu hranu za jako malo novca.

Smještaj

Najpristupačniji oblik smještaja je javni studentski dom. Nažalost, zbog nedostatka kapaciteta, smještaj u studentskim domovima, isti nije dostupan svim studentima (niti svim hrvatskim državljanima niti svim međunarodnim studentima). Međunarodni studenti ne dobivaju automatski smještaj u studentskim domovima te moraju kontaktirati Ured za međunarodnu suradnju na visokoškolskoj ustanovi na koju se prijavljuju. Studentski centri su institucije koje upravljaju svim studentskim domovima prema sustavu kvota. Obično visokoškolske ustanove imaju ograničenu kvotu smještaja putem studentskih centara za međunarodne studente koji sudjeluju u razmjeni (npr. Erasmus+, Ceepus). Također, državljani Europske unije koji su upisani u redovite studijske programe s boravišnom dozvolom mogu se prijaviti na redovite pozive za smještaj koje objavljuju studentski centri (obično u siječnju i lipnju).

S obzirom na ograničen broj kreveta dostupnih za razmjenu studenata, slobodni kapaciteti određivat će se na “prvi došao, prvi uslužen” način.

Studenti mogu birati između tri (3) studentska doma:

• Studentski dom “dr. Ante Starčević”
• Studentski dom “Cvjetno naselje”
• Studentski dom “Stjepan Radić”

Sobe u studentskim domovima obično se dijele između dvije osobe, a kupaonice se dijele s jednom ili više drugih soba. Neki studentski domovi mogu sadržavati studentske menze, teretane, računalne laboratorije i također mogu organizirati dodatne društvene aktivnosti. Trošak smještaja u studentskim domovima varira ovisno o gradu (oko 30-150 eura mjesečno).

Više informacija:
http://www.unizg.hr/homepage/international-exchange/exchange-students/student-services/housing/

Osim službenih studentskih domova, studenti mogu iznajmiti stan. Smještaj u Zagrebu može koštati oko 200-300 eura mjesečno za sobu u zajedničkom stanu, što je obično preferirana opcija za studente. Strani studenti obično žive u centralnim dijelovima Zagreba, neki od izbora koje možete razmotriti su Donji Grad, Trešnjevka Sjever i Medveščak. Preporučujemo vam da prvo potražite lokaciju svojeg fakulteta.

Studentska iskaznica– „Iksica“

Svi studenti koji imaju pravo na subvencionirane obroke (Erasmus+/Ceepus/Bilateralni stipendisti, državljani EU-a upisani u redovite programe studiranja) mogu svakodnevno jesti u studentskim menzama po povoljnim cijenama putem studentske iskaznice (iksica). Svaki mjesec odobren je određeni iznos novca za obroke. Taj iznos ne može biti prekoračen niti akumuliran tijekom više od jednog mjeseca (iznos se obnavlja svaki mjesec bez obzira na preostali iznos u prethodnom mjesecu). Status studentske iskaznice može se provjeriti na dnu svakog računa ili na web stranici Sveučilišnog računskog centra (SRCE) (https://www.srce.unizg.hr/).

Studentski posao

Međunarodni studenti mogu raditi u Hrvatskoj koristeći usluge Student servisa kojim upravlja Studentski centar. Student servis pruža usluge povezivanja studenata s potencijalnim poslodavcima. Uobičajeno, uredi Student servisa često su dio lokalnih Studentskih centara koji su odgovorni i za subvencionirani smještaj i obroke studenata. Student servis dostupan je kako državljanima EU-a tako i državljanima trećih zemalja. Poslovi za studente koja nudi Student servis mogu biti na nepuno radno vrijeme, omogućujući studentima da prilagode željeno radno angažiranje svojim studentskim obvezama. Plaća se izračunava po satu, a minimalni neto iznos iznosi 4,38 EUR po satu. Za sve strane studente koji rade putem Student servisa, njihovi poslodavci su obvezni pokrivati zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i posredničke usluge Student servisa, što iznosi dodatnih 18 % navedenih neto iznosa koje student prima. U slučajevima kada student zaradi više od 9.556,18 EUR neto iznosa tijekom godine, primjenjuju se dodatna pravila oporezivanja prihoda. Dvostruko oporezivanje može se izbjeći ako je Republika Hrvatska potpisala sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s matičnom zemljom studenta. Za više informacija najbolje je konzultirati se s Hrvatskom poreznom upravom.

Studentski restoran

Postoji 12 studentskih restorana, takozvanih “menzi”, smještenih na fakultetima i studentskim domovima diljem grada. Svaki student mora imati studentsku iskaznicu (“iksicu”) kako bi mogao kupovati obroke po sniženim cijenama. Prije napuštanja restorana, student mora pokazati svoju “iksicu” blagajniku i platiti obrok.

Studentske organizacije

Postoji nekoliko studentskih organizacija i klubova, poput KSET-a, koji obično organiziraju različite zabavne događaje za studente. Kao student, možete sudjelovati u kvizovima, večerima igara, koncertima, filmskim večerima itd.

Knjižnice

Mjesta za učenje i čitanje u Zagrebu:

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK)

Ljudi često kažu da ako niste barem jednom učili u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), niste doista učili. Zbog velikog prostora knjižnice, obično se ne morate brinuti da će vam ponestati mjesta za učenje, a NSK pruža raznoliku akademsku literaturu. Da biste koristili sve usluge koje ova knjižnica nudi, uključujući učenje, morate biti član. Za redovite studente, godišnja članarina iznosi 13,27 EUR.

Knjižnice grada Zagreba(KGZ)

Zagrebačke gradsku knjižnice su moderna mreža javnih knjižnica, najveća institucija među javnim knjižnicama u Hrvatskoj i također jedna od najvećih kulturnih ustanova u gradu Zagrebu. Najpopularnije su Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, a osim njih, postoji ukupno dvanaest knjižnica na različitim lokacijama. Za korištenje njihovih usluga potrebna je iskaznica, a godišnja članarina iznosi 7,00 €. Postajanjem članom bilo koje Zagrebačke gradske knjižnice, imate pravo koristiti usluge svake od njih.

Zdravstveno osiguranje

Registracija za obavezno zdravstveno osiguranje obvezna je za strane državljane koji su stekli stalni boravak u Hrvatskoj, državljane drugih članica Europske unije, zemalja Europskog ekonomskog prostora (EEA – Lihtenštajn, Island i Norveška) i Švicarske kojima je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj, pod uvjetom da nisu pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem u matičnoj zemlji ili državljane zemlje koja nije članica EU/EEA/Švicarske sa privremenim boravkom u Hrvatskoj, osim ako nije drukčije određeno uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja, međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju ili posebnim propisom.

Pri podnošenju zahtjeva za privremeni boravak u Hrvatskoj (u svrhu studiranja), međunarodni studenti nisu obvezni registrirati se za obavezno zdravstveno osiguranje ako mogu pružiti drugi dokaz važećeg zdravstvenog osiguranja, kao što su:

• EHIC (za državljane EU/EEA)
• Potpuno privatno zdravstveno osiguranje
• “Bolesnički list” (na temelju Bilateralnog ugovora o socijalnom osiguranju koji regulira pitanje korištenja zdravstvene skrbi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji)

Pristup zdravstvenoj skrbi omogućen je studentima koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje u državi EU/EEA/Švicarska, tijekom njihova privremenog boravka u Hrvatskoj, putem Europske zdravstvene iskaznice (EHIC), koju izdaju njihovi nacionalni davatelji zdravstvenog osiguranja.

Za više informacija, molimo konzultirajte web stranicu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). (https://hzzo.hr/en)

Osnovne informacije o Fakultetu prometnih znanosti

U 1984. godini Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu registriran je kao samostalna znanstveno-nastavna i znanstveno-istraživačka organizacija čija je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Danas se obrazovanje provodi kroz sveučilišne studije, znanstvena istraživanja i specijalizirani rad u području prometnog inženjerstva i tehnologije prometa. Osim postojećih studijskih programa u prometu, inteligentnim transportskim sustavima i logistici te aeronautici, Fakultet razvija nove studijske programe u suradnji s industrijom. Fakultet provodi tri razine studija: trogodišnji preddiplomski (bachelor”s) program, dvogodišnji diplomski (master”s) program i trogodišnji doktorski (Ph.D.) program. Fakultet nudi nekoliko studijskih programa: Aeronautika – s opcijama civilnog ili vojnog pilota, kao i upravljanje zračnim prometom – kontrola zračnog prometa i vojna kontrola zračnog prometa. Studijski program Inteligentni transportski sustavi i logistika uključuje specijalizaciju – cestovni, gradski, informacijsko- komunikacijski, poštanski, vodni, zračni i željeznički promet. Na Fakultetu postoje i poslijediplomski specijalističke studiji „Gradski promet“, „Intermodalni transport“ i „Transportna logistika i menadžment“ koji traju jednu godinu.

Na Fakultetu studira oko 1800 studenata i ima 232 zaposlenika – uključujući 125 nastavnog osoblja i 100 zaposlenika u administraciji i drugim odjelima.

Osim obrazovanja studenata, Fakultet sudjeluje u brojnim znanstvenim, istraživačkim i stručnim projektima. Fakultet kontinuirano prati nove trendove u razvoju prometnog sustava i definirao je oko 40 tema kojima se naši stručnjaci bave kroz znanstvene istraživačke projekte. Neki od glavnih istraživačkih tema uključuju:

• održivi promet,
• sigurnost svih sudionika u prometu,
• upotreba velikih baza podataka u prometu,
• kooperativni prometni sustavi,
• virtualna i proširena stvarnost u logistici,
• GNSS sustavi,
• inovacije u upravljanju zrakoplovima,
• inovacije u sustavima za upravljanje zračnim prometom,
• dronovi, itd.

Istraživačka infrastruktura

Fakultet prometnih znanosti smješten je na tri mjesta u gradu: Ulica Lavoslava Vukelića 4, Kušlanova 2 i Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, Borongajska 83A, a posjeduje i prostorije u Zrakoplovnoj luci Lučko. Fakultet ima 21 laboratorij, strateški raspoređenih među 13 odjela, koji također djeluju kao posebne istraživačke jedinice unutar Fakulteta, uz četiri neovisne katedre. Važno je napomenuti da četiri od ovih laboratorija imaju akreditacije ili certifikate od vanjskih tijela, što dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i pouzdanost. Dodatno, jedan laboratorij surađuje s partnerima iz industrije.

Popis laboratorija:

• Ispitni laboratorij Zavoda za prometnu signalizaciju
• Laboratorij za aerodinamiku
• Laboratorij za gradski promet
• Laboratorij za inteligentne transportne sustave
• Laboratorij za ispitivanja u aerotehnici
• Laboratorij za kontrolu zračne plovidbe
• Laboratorij za modeliranje i optimiranje informacijsko-komunikacijskih mreža i usluga
• Laboratorij za modeliranje i simulacije u zračnom prometu / upravljanje zračnim prometom
• Laboratorij za modeliranje i simulacije željezničkih sustava
• Laboratorij za planiranje i modeliranje u cestovnom prometu
• Laboratorij za planiranje i modeliranje u vodnom prometu
• Laboratorij za primijenjenu ergonomiju u prometu
• Laboratorij za prometno-tehnička vještačenja
• Laboratorij za razvoj i primjenu informacijsko-komunikacijskih pomoćnih tehnologija
• Laboratorij za sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava
• Laboratorij za sigurnost željezničkog prometa
• Laboratorij za simulacije u logistici
• Laboratorij za simulaciju letenja
• Laboratorij za sustav georeferenciranog videa
• Laboratorij za znanost o podatcima u prometu i logistici
• Laboratorij za zrakoplovne emisije

Fakultet sudjeluje u znanstvenim i istraživačkim aktivnostima, a najnoviji znanstveni projekti uključuju:

• Održiva urbana mobilnost Smart Toolbox (EIT-H2020)
• SPARK SENSE – Razvoj inovativnih rješenja za parkiranje (R&D&I)
• Spašavanje života procjenom sigurnosti i poboljšanjem sigurnosti cestovnih mreža TEN-T
• Razvoj agentskih sustava za unapređeno upravljanje urbanim prometom
• AI temeljna svijest o situaciji za napredno automatiziranje (H2020)
• Upravljanje meteorološkom nesigurnošću za radna mjesta za upravljanje prometom (H2020)
• Adaptivni modularni radio kontrolirani softverom za bespilotne letjelice
• Razvoj STM uređaja za osiguranje interoperabilnosti INDUSI i ETCS tehnologije na svjetskim željeznicama

Osim toga, Fakultet sudjeluje u projektima za državu, gradove i industrijuna područjima svih vrsta prijevoza. Neki od projekata uključuju:

• Niz projekta EuroRAP-a provodili su se kako bi se podigao sigurnosni standard prometa na europskim cestama
• Prometni master plan Grada Zagreba
• Razvojna strategija Grada Splita – Promet
• Održivi plan urbanog prometa za Slavonski Brod
• Studija pružanja multimodalnih prometnih informacija u Republici Hrvatskoj
• RADAR – Procjena rizika na cestama Dunavskog područja

Ostalo

Korisni linkovi:

Agencija za mobilnost i programe: https://www.mobilnost.hr/

Studiraj u Hrvatskoj: http://www.studyincroatia.hr/

Baza stipendija Instituta za razvoj obrazovanja: http://www.stipendije.info/

Institut za razvoj obrazovanja: https://en.iro.hr/

Virtualne šetnje po Hrvatskoj: https://croatia.hr/en-gb/useful-information/virtual-walks